You must enable JavaScript to view this site.
This site uses cookies. By continuing to browse the site you are agreeing to our use of cookies. Review our legal notice and privacy policy for more details.
Close
Homepage > Regions / Countries > Europe > Balkans > Bosnia and Herzegovina > Federation of Bosnia and Herzegovina – A Parallel Crisis

Federacija Bosne i Hercegovine – Paralelna kriza

Europe Report N°209 28 Sep 2010

IZVRŠNI SAŽETAK I PREPORUKE

Federacija Bosna i Hercegovina (FBiH), veći od dva bosanskohercegovačka entiteta, je u krizi. Sukobi među bošnjačkim i hrvatskim vođama i nefunkcionalan administrativni sistem su paralisali sistem donošenja odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli socijalne nemire. Glavni fokus javnosti je usmjeren na konflikt između Republike Srpske (RS) i Federacije, ali paralelna kriza unutar Federacije također zavređuje pažnju. Potreba za reformom FBiH je bila ignorisana zbog uvjerenja da bi ustavne reforme na državnom nivou riješile većinu problema, no bilo kakve refome na državnom nivou sada izgledaju predaleko. Svi izazovi BiH se odražavaju na Federalnom nivou, iako u jednostavnijem obliku. Reformu u Federaciji, počevši sa uspostavljanjem parlamentarne komisije, je moguće postići. To bi moglo imati pozitivan uticaj i na državne reforme a poboljšalo bi i uvjete življenja stanovnika većeg bosanskohercegovačkog entiteta. Ako se to ne desi, BiH, razorena troipogodišnjim ratom tokom 1990tih, sasvim lako može skliznuti prema novoj političkoj i ekonomskoj blokadi.

Opći izbori 3. oktobra 2010.će sasvim izvjesno dovesti do komplikovanih, podijeljenih koalicija na državnom i Federalnom nivou koje će će se morati suočiti sa hitnim ekonomskim i socijalnim problemima. Za razliku od Republike Srspke, Federacija, uglavnom hrvatsko-bošnjački entitet, je visoko decentralizirana. Ne vole ju ni Bošnjaci, koji bi ju htjeli ukinuti zajedno sa RS u korist unitarne bosanske države, a ni Hrvati, koji žele sopstveni entitet. Federacija ne uspijeva postići uspješan balans između vlasti većine i prava manjina. Njene komplikovane, od strane međunarodne zajednice dizajnirane mehanizme i norme je lako zaobići i blokirati.

Federaciji je dato svega nekoliko nadležnosti i većinu svojih ovlasti dijeli na komplikovan način sa nižim administrativnim nivoima. Rezultat toga je glomazna birokracija, čiji se različiti dijelovi ili nadmeću ili otvoreno sukobljavaju, kao i zbunjujuče i često kontradiktorno zakonodavstvo i regulative koje guše investicije i degradiraju javne servise. Veličina i neuređenost federalne administracije čine veći BiH entitet jednim od najgorih mjesta u Evropi za biznis što guši ekonomske potencijale njenih građana.

Politička scena Federacije, koja je dugo bila pod dominacijom dvije velike stranke, bošnjačke Stranke demokratrske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), se izfragmentirala. SDA-HDZ duopol se prije nekoliko godina urušio u unutrašnjim sukobima, kada su obje stranke izgubile dominaciju nad svojim etničkim skupinama od strane ili ekstremnih ili građanski orjentisanih suparnika. Bizarna petostranačka koalicija rivala, bez zajedničke platforme ili interesa osim zadržavanja moći i podjele ekonomskog plijena, upravlja Federacijom ali od 2009 nije bila u stanju donijeti neke osnovne odluke, kao što je imenovanje sudija za Ustavni sud. Međutim, pošto se koalicija proteže širom političkog i etničkog spektra, teško ju je skinuti sa vlasti.

Federacija ne može više dugo ignorisati ekonomsku krizu. Ima resurse i prihode, ali oni se neefikasno koriste i distribuiraju. Velike privredne firme su pod kontrolom stranačkih vođa. Prijatelji na visokim pozicijama su nepohodni da bi se prošlo kroz kompleksnu regulativu čak i za jednostavne transakcije. Privatne kompanije – koje često pripadaju obiteljima ili prijateljima političara – izrabljuju slabo kontrolirane prirodne resurse za svoje interese, uz slabu dobit za lokalne zajednice. Glasači očekuju svoj dio koristi također; bošnjačke stranke su kupile svoju podršku skupim državnim izdvajanjima favoriziranim grupama – posebno veteranima, penzionerima i osobama sa onesposobljenjima – koji često zloupotrebljavaju sistem. Uštede koje zahtjeva Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund - MMF) su pokrenule nasilne demonstracije tokom 2009-2010. Nova vlast će se suočiti sa teškim izborom; pokleknuti pred protestima i izgubiti međunarodnu finansijsku pomoć, što bi dovelo do finansijskog kolapsa BiH, ili učiniti odavno neophodna budžetska smanjenja i reforme i suočiti se sa gnjevom javnosti.

Revitalizacija Federacije je ključna za opstanak BiH. Funkcionalan entitet bi bio privlačniji bosanskim Hrvatima i Srbima i bio bi ubjedljiviji u pregovorima sa RS na državnom nivou. Postoje znakovi realnijeg stava među nekim hrvatskim i bošnjačkim vođama, spremnosti da se razmatraju reforme koje više nisu u potpunosti u određene njihovim pojedinačnim maksimalističkim ciljevima. Federacija ima mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala koji čeka da ga se oslobodi privatizacijom i regulatornom reformom. Uspješna reorganizacija FBiH bi mogla okrenuti tokove i stvoriti pozitivan pomak u kompromisima na državnom nivou. S druge strane, nastavak pogoršavanja odnosa među bošnjačkim, hrvatskim i srpskim vođama, zajedno sa fiskalnim krahom nakon izbora 2010., bi mogao transformisati javno nezadovoljstvo u etničke tenzije i nasilje.

PREPORUKE         

Parlamentarnoj Skupštini Federacije:

1.  Uspostaviti komisiju koja bi preporučila ustavne, pravne i strukturalne reforme, putem konsultacija sa strankama, civilnim društvom i međunarodnim i BiH ekspertima, uključujući poboljšanja u:

a) podjeli legislativne, izvršne i sudske nadležnosti između sva tri nivoa u Federaciji;

b) zajedničkim nadležnostima između kantona i Federacije; i

c) mehanizmima zaštite Vitalnih nacionalnih interesa (VNI).

2.  Ojačati Ustavni sud Federacije reformom njegovog mandata kako bi se izjednačio sa mandatom Ustavnog suda RS.

3.  Prilagoditi teritorijalnu podjelu kantona u Federaciji da bi se bolje reflektirale preference lokalne populacije.

4.  Donijeti zakon o koncesijama za prirodne resurse.

Vladi Federacije:

5.  Inicirati privatizaciju najvećih koncerna u državnom vlasništvu uz konsultacije sa domaćim i međunarodnim ekspertima.

6.  Opremiti ministarstva sa službenicima čiji će zadatak biti harmonizacija legislative i regulativa sa acquis communautaire Evropske Unije.

7.  Deblokirati međunarodne investicije u energetskom sektoru kroz transparente tenderske procedure.

8.  Urgentno izvršiti reformu sektora socijalne pomoći kako bi se poboljšale usluge najsiromašnijim građanima a smanjila ukupna potrošnja, uključujući putem:

a) ubrzavanja revizija lista veterana i osoba sa onesposobljenjima da bi se uklonili bespravni korisnici;

b) prebacivanje potrošnje sa pasivnih beneficija u mjere koje povećavaju zaposlenost i integrišu korisnike u privredu; i

c) pripremanje za promjenu sistema socijalne pomoći sa onog zasnovanog na pravima na sistem zasnovan na potrebama.

Predsjedniku Federacije:

9.  Nominovati nove sudije da bi se popunila prazna mjesta u Ustavnom sudu Federacije.

EU i njenim članicama, SAD i drugim članovima međunarodne zajednice:

10.  Podržati reformu na nivou Federacije, na primjer pružajući ekspertizu gore preporučenoj parlamentarnoj komisiji za reforme vezano za EU acquis communautaire i naučene lekcije o raspodjeli političke moći i federalizmu u EU.

Međunarodnim finansijskim institucijama:

11.  Zauzeti stroži stav o makroekonomskoj stabilnosti Federacije, istovremeno radeći sa lokalnim vlastima na implementaciji potrebnih reformi, uključujući dizajniranje strategija za održiv razvoj i osiguravanje kompetitivnih tendera za državne ugovore.

Sarajevo/Istanbul/Brisel, 28. septembar 2010.

 
This page in:
English
босански