Federation of Bosnia and Herzegovina – A Parallel Crisis
Federation of Bosnia and Herzegovina – A Parallel Crisis
Table of Contents
  1. Executive Summary
Changing Dynamics in the Western Balkans
Changing Dynamics in the Western Balkans
Report 209 / Europe & Central Asia

Federation of Bosnia and Herzegovina – A Parallel Crisis

  • Share
  • Save
  • Print
  • Download PDF Full Report

IZVRŠNI SAŽETAK

Federacija Bosna i Hercegovina (FBiH), veći od dva bosanskohercegovačka entiteta, je u krizi. Sukobi među bošnjačkim i hrvatskim vođama i nefunkcionalan administrativni sistem su paralisali sistem donošenja odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli socijalne nemire. Glavni fokus javnosti je usmjeren na konflikt između Republike Srpske (RS) i Federacije, ali paralelna kriza unutar Federacije također zavređuje pažnju. Potreba za reformom FBiH je bila ignorisana zbog uvjerenja da bi ustavne reforme na državnom nivou riješile većinu problema, no bilo kakve refome na državnom nivou sada izgledaju predaleko. Svi izazovi BiH se odražavaju na Federalnom nivou, iako u jednostavnijem obliku. Reformu u Federaciji, počevši sa uspostavljanjem parlamentarne komisije, je moguće postići. To bi moglo imati pozitivan uticaj i na državne reforme a poboljšalo bi i uvjete življenja stanovnika većeg bosanskohercegovačkog entiteta. Ako se to ne desi, BiH, razorena troipogodišnjim ratom tokom 1990tih, sasvim lako može skliznuti prema novoj političkoj i ekonomskoj blokadi.

Opći izbori 3. oktobra 2010.će sasvim izvjesno dovesti do komplikovanih, podijeljenih koalicija na državnom i Federalnom nivou koje će će se morati suočiti sa hitnim ekonomskim i socijalnim problemima. Za razliku od Republike Srspke, Federacija, uglavnom hrvatsko-bošnjački entitet, je visoko decentralizirana. Ne vole ju ni Bošnjaci, koji bi ju htjeli ukinuti zajedno sa RS u korist unitarne bosanske države, a ni Hrvati, koji žele sopstveni entitet. Federacija ne uspijeva postići uspješan balans između vlasti većine i prava manjina. Njene komplikovane, od strane međunarodne zajednice dizajnirane mehanizme i norme je lako zaobići i blokirati.

Federaciji je dato svega nekoliko nadležnosti i većinu svojih ovlasti dijeli na komplikovan način sa nižim administrativnim nivoima. Rezultat toga je glomazna birokracija, čiji se različiti dijelovi ili nadmeću ili otvoreno sukobljavaju, kao i zbunjujuče i često kontradiktorno zakonodavstvo i regulative koje guše investicije i degradiraju javne servise. Veličina i neuređenost federalne administracije čine veći BiH entitet jednim od najgorih mjesta u Evropi za biznis što guši ekonomske potencijale njenih građana.

Politička scena Federacije, koja je dugo bila pod dominacijom dvije velike stranke, bošnjačke Stranke demokratrske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), se izfragmentirala. SDA-HDZ duopol se prije nekoliko godina urušio u unutrašnjim sukobima, kada su obje stranke izgubile dominaciju nad svojim etničkim skupinama od strane ili ekstremnih ili građanski orjentisanih suparnika. Bizarna petostranačka koalicija rivala, bez zajedničke platforme ili interesa osim zadržavanja moći i podjele ekonomskog plijena, upravlja Federacijom ali od 2009 nije bila u stanju donijeti neke osnovne odluke, kao što je imenovanje sudija za Ustavni sud. Međutim, pošto se koalicija proteže širom političkog i etničkog spektra, teško ju je skinuti sa vlasti.

Federacija ne može više dugo ignorisati ekonomsku krizu. Ima resurse i prihode, ali oni se neefikasno koriste i distribuiraju. Velike privredne firme su pod kontrolom stranačkih vođa. Prijatelji na visokim pozicijama su nepohodni da bi se prošlo kroz kompleksnu regulativu čak i za jednostavne transakcije. Privatne kompanije – koje često pripadaju obiteljima ili prijateljima političara – izrabljuju slabo kontrolirane prirodne resurse za svoje interese, uz slabu dobit za lokalne zajednice. Glasači očekuju svoj dio koristi također; bošnjačke stranke su kupile svoju podršku skupim državnim izdvajanjima favoriziranim grupama – posebno veteranima, penzionerima i osobama sa onesposobljenjima – koji često zloupotrebljavaju sistem. Uštede koje zahtjeva Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund - MMF) su pokrenule nasilne demonstracije tokom 2009-2010. Nova vlast će se suočiti sa teškim izborom; pokleknuti pred protestima i izgubiti međunarodnu finansijsku pomoć, što bi dovelo do finansijskog kolapsa BiH, ili učiniti odavno neophodna budžetska smanjenja i reforme i suočiti se sa gnjevom javnosti.

Revitalizacija Federacije je ključna za opstanak BiH. Funkcionalan entitet bi bio privlačniji bosanskim Hrvatima i Srbima i bio bi ubjedljiviji u pregovorima sa RS na državnom nivou. Postoje znakovi realnijeg stava među nekim hrvatskim i bošnjačkim vođama, spremnosti da se razmatraju reforme koje više nisu u potpunosti u određene njihovim pojedinačnim maksimalističkim ciljevima. Federacija ima mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala koji čeka da ga se oslobodi privatizacijom i regulatornom reformom. Uspješna reorganizacija FBiH bi mogla okrenuti tokove i stvoriti pozitivan pomak u kompromisima na državnom nivou. S druge strane, nastavak pogoršavanja odnosa među bošnjačkim, hrvatskim i srpskim vođama, zajedno sa fiskalnim krahom nakon izbora 2010., bi mogao transformisati javno nezadovoljstvo u etničke tenzije i nasilje.

Sarajevo/Istanbul/Brisel, 28. septembar 2010.

Changing Dynamics in the Western Balkans

This week on War & Peace, Olga Oliker talks to Crisis Group expert Marko Prelec about the precarious situation in the Western Balkans, as Serb separatism in Bosnia and Herzegovina, and the frozen Kosovo-Serbia dispute continue to stoke regional instability.

The Western Balkans, a region defined in part by not being in the European Union, also contains several countries that were devastated by war in the 1990s. Now it faces new troubles, driven in part by the legacies of the old. Bosnia and Herzegovina is confronted with calls for secession in the autonomous Serb-dominated region, Republika Srpska, as well as the ongoing electoral grievances of its Croat minority. Meanwhile, efforts to resolve Kosovo’s dispute with Serbia over its independence have come to a standstill, leaving minority communities on both sides of the border vulnerable.

This week on War & Peace, Olga Oliker talks to Marko Prelec, Crisis Group’s Consulting Senior Analyst for the Balkans, about why ethnic tensions persist in the region and whether there is any risk of a return to conflict. They discuss the prospects for European integration, asking whether the promise of EU membership remains an effective incentive for resolving these longstanding disputes. They also consider what impact Russia’s invasion of Ukraine has had for stability in the Western Balkans, a region where painful memories of war are still very salient today.



Click here to listen on Apple Podcasts or Spotify.

For more of Crisis Group’s analysis, make sure to check out our Balkans regional page and keep an eye out for our upcoming report on the risk of instability in the Western Balkans.

Subscribe to Crisis Group’s Email Updates

Receive the best source of conflict analysis right in your inbox.